Obična vina osam novčića, a sokol 22, zapisao je 1821. godine župnik iz Klanjca cijene po kojima je vino prodavao Kaptolu.
- Berba je bila slaba kvantitetom, a izvrsna kvalitetom. Nitko ne bi pomislio da može takva kapljica izrasti u Zagorju – piše u kronici franjevačkog samostana u Klanjcu o sokolu berbe 1917.
- Ima arome i okus na prošlost – složili smo se najveći proizvođač vina od sokola na svijetu Zvonko Sever i ja u lipnju 2013. nakon kušanja sokola iz berbe 2012.
Najveći na svijetu znači da svake godine proizvede gotovo 150 litara vina od te stare sorte koju vraćaju u zagorske vinograde.
U crkvenom vinogradu u Klanjcu pronašli su 20 trsova i razmnožili ih u suradnji sa stručnjacima sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Originalni trsovi lijepo rode, a nacijepljeni na nove podloge su čudni.
- Grožđa gotovo da i nema – požalio se Tomislav Bolfan s Vinskog vrha kraj Hrašćine koji je posadio pola hektara sokola.
I Zvonko Sever priča da neki trsovi nemaju ni grozda, a onda na nekom rode tri. Na osam godina starom trsu pokraj njegove kuće redovito rodi osam grozdova.
- Treba ih očistiti od virusa i naći teren koji sokolu najbolje odgovara. Ispitati traži li više ili manje vlage, plodniju zemlju ili kamen – kaže Zvonkov sin Filip koji preuzima obiteljski vinski biznis, a s njim i brigu o sokolu, sorti čija se vina dosta mijenjaju od godine do godine.
“Gromovito, moćno vino s 14,5 posto alkohola, čvrstim tijelom i nježnim aromama. Okusom i slašću podsjeća na mirisne tramince iz francuske regije Alsace, ali arome nisu tako intenzivne. Odlično bi pristajao uz plodove mora, posebno uz velike kvarnerske škampe sa žara”, zapisao sam o sokolu iz 2012., a ovaj iz 2015. malo je tanjeg tijela i mirisa koji više nalikuju nježnim muškatima nego čvrstom tramincu.
Bolje bi pristajao nježnim desertima nego slanim jelima iz mora.
S obzirom na to da su ga Severi iz prošle berbe proizveli 130 litara, a više ga nema ni toliko, malo će ljudi njime “zalijevati” kolače.