Tko je god 2008. na vinskim sajmovima kušao prve berbe syraha, merlota i cabernet sauvignona s Korlata, vinograda kraj Benkovca, naljutit će se na enologe Badela 1862. Najavili su da će vina na tržište pred Božić 2009. pa to odgodili za 2010. Već 2008. vina s Korlata bila su izvanredna, no odluku o duljem odležavanju u boci ipak treba pozdraviti. Bit će elegantnija i još bolja kad konačno stignu na stol.
Na Korlatu su 2004. iskrčili makiju i samljeli kamen do dubine od 70 centimetara. Godinu dana kasnije posadili su 70 hektara vinograda, a 2006. još 33 hektara. Dio vinograda imao je nešto zemlje i ti su trsovi snažniji, a one posađene na kamenu morali su “maziti”. Dodavali su i zemlje kako se bolje privikli na škrte uvjete položaja na kojem miriši more, a odmah nakon berbe 2009. vidio se snijeg na Velebitu.
Već 2007. Korlat je dao prvo grožđe od kojeg su napravili vina s 15 do 16 posto alkohola. Taj je merlot 2008. bio svilenkast, a cabernet sauvignon imao malo neprovrelog šećera koji jamči da će ga dame voljeti. Syrah je još bio divlji, no naslućivalo se da će biti veliko vino.
- Syrah je i godinu dana kasnije bio divlji – pričao je Željko Pavlović, upravitelj Badelove Vinarije Benkovac. Merlot će, zato, preuzeti ulogu ljubimca žena od cabernet sauvignona. U vrijeme berbe imao je sladora koji mu može dati 15,3 posto alkohola. Pri kušanju 2009. još je lagano kipio, a prirodni šećeri lijepo su ga zaoblili. Pavković vjeruje da će i po završetku fermentacije u tom merlotu nekoliko grama neprovrelog šećera ostati kao slatki začin. Vina s Korlata dvije godine odležavaju u drvenim bačvama. To je uvjet da dobiju status vrhunskog. na tržište će svaka sorta posebno, a priprema se i mješavina. Enolozi još traže njihov najbolji omjer. U Vinariji iščekuju koncesiju za još 125 hektara zemlje na Korlatu. A vinoljupci iščekuju prva vina s Korlata.