Pjenušac od graševine odličan je aperitiv, ali i dovoljno moćno vino za laganija jela, mlada i svježa mirna graševina izvrsna je uz predjela, pa čak i ona najjača s kulenom i sličnim specijalitetima. Punije graševine, za koje je smanjivan prinos u vinogradu, pristaju najboljim jelima od masnije riječne i morske ribe, a odležane dobro prate i jela od svinjetine ili teletine. Kasne berbe fine su uz slavonske deserte, a izborne berbe i ledena vina od graševine sama su dovoljan desert, ali savršeno pristaju i najeksluzivnijim predjelima poput gusje jetre. Tako se pričalo na radionici o marketingu naše najrasprostranjenije sorte u Kutjevu tijekom Festivala graševine.
Ona zauzima više od 25 posto hrvatskih vinograda, a svjetsko značenje pridala joj je Britanka Jancis Robinson, jedna od najutjecajnijih svjetskih autora tekstova o vinima. U knjizi “Wine grapes”, u kojoj je opisala 1368 sorata vinove loze, Robinson je graševinu predstavila pod našim, hrvatskim imenom jer, kako je pojasnila, baš u Hrvatskoj ta sorta daje najbolja vina. Vjerojatno je i nastala u panonskom bazenu, a nije se, kao što se vjerovalo, u Srednju Europu naselila iz Francuske. O povijesti i budućnosti graševine prekrasno je govorio i prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji od 2004. vodi i projekt klonske selekcije kutjevačke graševine.
- U istraživanje je isprva uključeno 30.000 trsova s 13 lokaliteta. Izdvojeno je 247 elitnih trsova i od 87 najboljih među njima posađene su tri kolekcije na položajima Vidim, Stražeman i Radovanci. Četvrta je ove godine posađena u Zagrebu, na fakultetskom vinogradu u Jazbini. Izdvojit ćemo tri, četiri ili pet naojboljih klonova i od 2018. vinogradari će moći birati žele li posaditi rodniji, aromatičniji, slađi klon. Birat će grožđe kakvo žele – objasnio je dr. Maletić.
A nakon predavanja gosti festivala u podrumima Kutjeva i okolice birali su kakva vina od graševine žele piti. Možda će i njihov izbor biti putokaz vinarima da odaberu pravi klon.