Radujem se berbi 2014., rekao je sommelier Sandi Paris predstavljajući mlada istarska vina na premijernom kušanju u zagrebačkom hotelu Esplanade.
- Vinogradi na većoj nadmorskoj visini dali su izuzetnu sirovinu te su ta vina intenzivnih mirisa, skladna i srednje strukture. U prosjeku imaju jedan postotak alkohola manje nego prijašnjih berbi, svježija su i bit će više tipičnih ljetnih vina. Neće biti dobra za odležavanje, ali su odlična sirovina za pjenušce – rekao je.
Da će biti više pjenušaca, potvrdio je i Elvis Visintin iz vinarije Capo. Nije oduševljen kvalitetom grožđa pa je chardonnay, crni pinot i sivi pinot namijenio pjenušcima za koje bazno vino treba biti nižih alkohola i viših kiselina. U Italiji od tih sorti radi pjenušac tankovskom, odnosno charmat metodom, a u podrumu kraj Brtonigle napravit će i 800 litara klasičnog pjenušca.
Najveća istarska vinarija, porečka Laguna, i ove godine napravila je osvježavajuću baznu malvaziju, a ona pod elitnom etiketom Festigia je ponovno puna i sadržajna.
– Tajna je u selekciji – ponosno je enolog Milan Budinski pričao kako su birali najbolje grozdove. Vinogradi južne Istre, između Pule i Limskoga kanala, dali su malvazije jače boje koja mirišu po zrelijem voću poput jabuke i ananasa te su ugodno svježa. U zapadnoj Istri, između Mirne i Limskoga kanala, malvazije imaju žutu boju sa zelenkastim odsjajem, mirisi su cvjetno-voćni, a okusi puni i mineralni. U sjevernoj Istri, iznad Mirne, boja je žuto-zelenkasta, okus kompleksan, svjež i harmoničan s aromama jabuke i kruške, a u žuto-zelenim malvazijama središnje Istre dominiraju cvjetovi bagrema i lipe te bijelo voće, a vina su najskladnija.
U Slavoniji je graševina dobro podnijela tešku godinu.
- Tko je u vinogradu rabio puno zaštitnih sredstava imat će kvalitetu, a oni koji se drže ekoloških pravila loše su prošli. Problem je s crvenim sortama. Ružičasta vina su u redu, ali najboljih crvenih neće biti. Općenito, vina maju više kiselina i manje alkohola. Možda je to dobro za odležavanje – rekao je Krauthaker.
Oduševile su graševina i traminac Mladena Papka, donedavnoga glavnog enologa Iločkih podruma, a njegov susjed iz Iloka Domagoj Buhač predstavio je odličan chardonnay 2013. odležan na kvascima.
Iz Baranje je ugodno iznenadio Slavko Kalazić, poznat po vinima s puno alkohola. Graševina 2014. ima samo 12,7 posto, a fin i lagan je i sauvignon. Savršena mu je dugo macerirana graševina 2013. Ima 12,5 posto alkohola, pršti svježinom i lijepo će starjeti godinama.
U Dalmaciji se prvim bračkim pošipom iz mladih vinograda pohvalila vinarija Stina. Dosad su ga kupovali na Korčuli. Pošip 2014. donio je i Hvaranin Zlatan Plenković, ali iz vinograda na Jadrtovcu kraj Šibenika.Grgić-vina iz Trstenika na Pelješcu pošip nisu radila.
- Kisela trulež se pojavila i sve je propalo. Ni drugi ga neće imati – rekao je voditelj vinarije Krešo Vučković. Ni Leo Gracin neće raditi slavni Babić Suha punta, najbolji u Hrvatskoj. Sve će grožđe, kaže, završiti u roséu.