Kakav bi tek dojam ova vina ostavila da smo ih kušali u podrumu? To mi je pitanje prošlo kroz glavu tijekom predstavljanja osam hvarskih vinarija u vinoteci Bornstein na zagrebačkom Kaptolu, vjerojatno najljepšem vinskom prostoru u Hrvatskoj. Hvarska vina, poput svih sa škrtog tla, imaju karakter pa je u njima najljepše uživati tamo gdje i nastaju, u podrumima ukopanima u taj isti kamen, u društvu ljudi koji žive na tim istim padinama, ljudi s karakterom. A ti su ljudi često posebni kao što su posebna i njihova vina. Već je prva čaša to pokazala. Beleca je bijelo, ljetno vino vinarije Bastijana, čiji je vlasnik duhom i kosom razbarušeni Andro Tomić. Mješavina pošipa i bogdanuše berbe 2012. ima 12,7 posto alkohola i lijepu svježinu zahvaljujući kojoj se doista mogla lijepo piti tijekom vrućih mjeseci 2013. Toga se prisjećamo čekajući prošlogodišnju berbu kojom ćemo se počastiti tijekom ovogodišnje posjete Tomićevu podrumu u Jelsi. Kao i Opolom, Tomićevim ružičastim vinom od plavca malog koji do Zagreba ni ne stiže. Sve se, kažu u Tomićevoj vinariji Bastijana, proda tijekom ljeta na kućnom pragu, odnosno barem na njihovu otoku. Ponose se Hvarani svojim otokom. Neki, poput Zlatana Plenkovića, toliko da mu i vina posvećuju. Kako ovaj legendarni vinar gotovo sva svoja vina naziva zlatnima, ima i Zlatan Hvar. Njegov je predstavnik pojasnio da je riječ o mješavini chardonnaya i žilavke uzgojenih na padinama Biokova, a vinificiranih u Svetoj Nedjelji na Hvaru. Ivo Duboković Hvar je i “posvojio” te vino od maraštine (rukatca), bogdanuše, parča i kuča (trbljana) nazvao Moj otok. Duboković je poznat po domišljatim imenima za vina. Rosé 2012. nazvao je 11 jer mu je to 11. etiketa koju nudi tržištu. Već je poznato njegovo vino od plavca koje se zove “2718 sati sunca u čaši”. Ime govori o osunčanosti ovoga prekrasnog otoka. Drugi plavac nazvao je “prije 6009 godina” upućujući, valjda, na dugu tradiciju uzgoja loze i proizvodnje vina na Hvaru. Ima on i Medvida i Medvidicu, velike plavce koji nose imena položaja gdje je vinograd (Medvid Bod) te gotovo izumrloga jadranskog tuljana. Kušanjem Dubokovićevih plavaca vratili smo se na domaći teren u ovoj hvarskoj “Ligi prvaka”, na snažne crnjake, vina na kakva smo s tog otoka navikli.
Utakmica nije bila laka. Plančići su predstavili izvrsne plavce Pharos 2008. te Pharos Reserva i Pharos Grand Cru berbi 2007. To su gusta, moćna vina lijepih mirisa i različitih stupnjeva zrelosti. Vujnovići su dostavili Plame 2010., a Carić, koji nije uspio doći do Zagreba pa je njegva vina predstavljao Zlatanov sin Marin Plenković, osim Ploškog plovca, nudio je i stolno vino prekrasnog imena “Jubov” (ljubav). Na kraju valja reći da je tijekom tog vatrometa hvarskih boja, mirisa i okusa i najbolji dojam ostavio poznati favorit, Ivan Dolac 2008. PZ Svirče. Odlično, živahno, svježe vino s prekrasnim mirisom morske trave na kamenu…
Ovaj mali festival fine kapljice u zagrebačkoj vinoteci Bornstein u srcu zime vratio nam je uspomenu na ljeto i prekrasne hvarske vinograde. Hvarske plaže zbirni je naziv najboljih položaja na južnim padinama ovog otoka, istočno od grada Hvara. Sunčeve zrake padaju gotovo okomito na tlo te se reflektiraju o kamen pa se utjecaj pojačava. Savršenim uvjetima za uzgoj plavca malog posebno se ističu položaji Ivan Dolac, Medvid Bod i Sveta Nedjelja. Terasasti vinogradi su u središnjem dijelu otoka, na položajima Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol.
Starogradsko i Jelšansko polje su pod zaštitom UNESCO-a zbog jedinstvenih parcela površine 900 puta 180 metara iz antičkog doba ograđenih suhozidima. Oko Milne, na jugozapadu otoka, vinogradi se izmjenjuju s maslinicima, a Vorh je prekrasna zaravan na brdovitom hvarskom hrptu, između Vrisnika Svirača i Vrbanja sa sjeverne te Ivan Dolca i Svete Nedjelje s južne strane.
Nakon ove prekrasne večeri domaćinima iz vinoteke Bornstein treba samo poželjeti da nastave sa sličnim susretima. Sljedeći nek’ bude Brač. Tamo, nažalost, nema osam toliko dobrih vinara, ali oni koji vrijede (Baković, Senjković, Stina…) imaju najmanje osam doista odličnih vina.
Na hvarske vinograde istočno od grada Hvara sunčeve zrake padaju okomito cijelo ljeto, a na ekvator samo dva puta godišnje tj u trenutku ekvinocija ili ravnodnevnice.
Bilo bi dobro da pojasnite kako se to svjetlost reflektira o kamen i kakav se utjecaj pojačava.
Od svih površina na zemlji svjetlost se najbolje reflektira od svježeg snijega.