Naziv Dingač 50 nastao je prema prosječnom nagibu položaja Dingač s kojeg su brani plodovi ovog plavca malog. Upravo takav nagib omogućuje da grozdovi upiju tri sunca, sunce s neba te odbljeske sunca od kamena i mora. Taj nagib dočaran je i putem etikete, koja je rezana pod kutom od 50 stupnjeva, a na njoj je odana i počast magarčiću, koji je u prošlosti jedini s tovarom grožđa mogao svladati ovakvu strminu.
Tim su riječima u Badelu 1862 predstavili novi Dingač berbe 2010. Vrhunsko vino plod je, kažu, suradnje Badelovih enologa s izabranim pelješkim vinarima i predstavlja zaokret u proizvodnji Dingača. Vino je svježe, gotovo bi se reklo lagano, što svakako nisu osobine ostalih Dingača. Boja mu je rubinska sa smećkastim rubovima tipičnim za dozrele plavce, a miris razigran, po crvenom bobičastom voću, s malim naznakama prezrelog voća. Okus mu je skladan, ali mladalački, iako je trogodišnje vino dovoljno zrelo.
Badel je desetljećima surađivao s Poljoprivrednom zadrugom Dingač u Potomju. Otkupljivali su grožđe od zadrugara te radili vrhunska vina Dingač i Postup i nekoliko plavaca nižega cjenovnog ranga. Suradnja je pukla u veljači 2011. godine. Zadruga je na tržište krenula sama, a Badel je pronašao novog partnera ili partnere čija imena zasad ne otkrivaju. Kažu da je taj Dingač i tako Badelov brend, a grožđe prerađuju i rade vino u podrumu toga “renomiranog” proizvođača.
Berba 2010. ima 13,8 posto alkohola, 5,5 grama kiselina po litri što je prilično za plavce iz ovoga kraja, napunili su 34.000 boca koje upravo izlaze na tržište, a novi Dingač 50 trebao bi stajati 109 kuna.
Badel je predstavio i novu berbu daruvarskog sauvignona, najnagrađivanijega hrvatskog vina prošlih osam godina. I to je vino drukčije od onog na što su nas navikli. Daruvarski sauvignoni očaravali su mirisima tropskog voća i bazge, a ovaj najnoviji je puno zatomljeniji. Danak je to kasnijoj berbi, pojasnio je Badelov glavni enolog Dubravko Ćuk. Zbog vremenskih prilika morali su u kolovozu prskati vinograd pa je trebalo pričekati s berbom da se zaštitno sredstvo spere iz grožđa. Dulje sazrijevanje “pojelo” je dio aroma pa je vino primjerenije za češće uživanje i puno je više hrane uz koju se može poslužiti nego što je bio slučaj s prijašnjim sauvignonima Daruvar. I dok su se o ova dva vina razišla mišljenja kušača, nekima su se svidjela više, drugima manje, nova graševina iz podruma Daruvar, također berbe 2012., sve je oduševila.
- Grožđe smo brali u tri navrata tijekom rujna i listopada pa vino ima svježinu od ranije ubranoga grožđa i arome prezrelog voća primjerene kasnijim berbama – rekao je Ćuk o polusuhom vinu, s 12 grama šećera po litri koji se ne osjeća zahvaljujući lijepim kiselinama.
Ugodna kiselost obilježila je i izvrsni Badelov merlot s Korlata kraj Benkovca berbe 2010. koji je dobio zlatnu medalju u Bergamu. Ima 6,5 grama kiselina po litri što je gotovo savršena kombinacija s 14 posto alkohola.
Vino.hr online vinoteka