- To je sauvignon iz vinograda starijeg od 40 godina, pa smo mu dali i staro ime muškatni silvanac, koje se koristilo kod nas i u zemljama njemačkoga govornog područja – pojasnio je neobično ime finog vina Domagoj Klasiček, čija je obitelj vlasnik vinarije Iuris iz Aljmaša.
- Taj je vinograd otac Damir kupio od nasljednika Stjepana Pillera, osječkog industrijalca iz 19. stoljeća. Čini mi se da osim sauvignona u njemu ima i semillona, no nismo to istraživali – rekao je 32-godišnji enolog, koji se školovao u Francuskoj i Kaliforniji, a dvije godine je radio i u slovenskoj vinariji Brič iznad Kopra čiji je vlasnik Enver Moralić kupio i Kutjevački podrum.
U tom starom vinogradu beru samo od 200 do 400 grama grožđa po trsu. Vino njeguju na talogu u 500-litarskim bačvama od slavonskoga hrasta i proizvode ga gotovo bez sumpora. Ukupni su sumpori 30 grama, što je deset puta manje od dopuštenog.
- Upotrebljavamo ga samo za sumporenje bačvi, a vino štitimo prirodnim antioksidansima poput kvasaca od prošlogodišnje proizvodnje koje čuvamo u posebnoj bačvi te čaja od sjemenki grožđa. To nam je otkrio Vlado Kovač, dugogodišnji dekan Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji se niz godina bavio sjemenkama – ispričao nam je Klasiček, koji radi i običan sauvignon bijeli, no ponovno neobičnom metodom.
- Beremo ga triput. Prvo dok još nije zreo i tad ima potencijal za devet posto alkohola te 12 grama kiselina po litri. Druga runda je zreli sauvignon koji može imati oko 12 posto alkohola. Prvi sauvignon nakon fermentacije skinemo s taloga na koji bacimo drugi kako bi pokupio malo aroma od onoga zelenog. Ta dva kupažiramo, pa poslije izmiješamo s trećim, od prezreloga grožđa koji je djelomično provrio u drvetu – ispričao je Domagoj poprilično kompliciranu priču, koja završava mineralnim i vrlo osvježavajućim vinom u čaši.
Dio sauvignona ide i u jedinstvenu mješavinu s graševinom. To je pravo ljetno vino, tipičnog, ali malo zatomljenoga sauvignonskog, mirisa i ugodne gorčine koju mu je osiguralo 30 posto graševine.
Neobično je bijelom vinu posvetiti većinu teksta o vinariji u čijoj proizvodnji gotovo 90 posto zauzimaju crna, no posjetili smo je vrelog kasno proljetnog dana kad su niski alkoholi i ugodne kiseline u graševini i sauvignonima nakon svakoga gutljaja zvali na novi. Pili smo i dva rosea. Suhi se zove Rosalia, u čast Domagojevoj majci, i suho je vino od cabernet sauvignona. Rosé je, pak, polusuhi te od mješavine cabernet sauvignona i cabernet franca. To je vino namijenjeno mlađoj publici koja odrasta, primjerice, na radlerima.
Rosalia ima posebnu etiketu, stilizirani bijeli ženski lik na prozirnoj boci. Roze te mješavina sauvignona i graševine ukrašeni su crtežima biciklista i to su vina za svaki dan. Muškatni silvanac, sauvignon te crnjaci cabernet sauvignon i merlot, koji su i najnagrađivanija Iurisova vina, imaju etiketu sa starinskim motivima. No vina nisu nimalo starinska. Naprotiv.
Domagoj Klasiček radi i plavac mali. Ne, naravno, s obala Dunava, nego iz Smrčeve vale pokraj Murvice na južnoj obali Brača. Ondje je s prijateljem Jerkom Berzmalinovićem, koji ima pet hektara vinograda, osnovao vinariju Jenaro. Iz berbe 2009. plavac mali dao im je pitko vino s voćnim mirisima i ugodnim taninima. Njega proizvode od svoga grožđa, a pošip od otkupljenog.
U Podunavlju su klasičeki, pak, stvorili novu sortu probus. To je križanac kadarke i cabernet sauvignona. Probus je i rimski car rođen u današnjoj Srijemskoj Mitrovici, zaslužan za sadnju loze na Fruškoj gori te u hrvatskom Podunavlju. U vinogradu su ga i ubili vojnici nezadovoljni jer ih je htio otpustiti. Kadarka je stara sorta ovog podneblja koju Klasičeki žele vratiti u vinograde. Ali oplemenjenu kraljem crnih vina cabernet sauvignonom