Samo je u središnjoj Istri, na vinograde oko Žminja, Pazina i Motovuna, prošle godine pala kiša u svibnju, lipnju i rujnu. U ostalim dijelovima poluotoka donekle je kišan bio samo srpanj. Zato se i vina razlikuju. Malvazije iz središnje Istre imaju zelenkastu do slamnatožutu boju, a iz sjeverne, južne i zapadne Istre su zlatnožute, opisao je sommelier Sandi Paris berbu 2011. na predstavljanju mladih istarskih vina 13. veljače u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.
- Razlikuju se i arome – rekao je Paris. Malvazije s juga Istre, a to su vinogradi Rovinja i Vodnjana, mirišu po cvijeću i začinima. U zapadnoj Istri, oko Poreča, arome su primarno biljne, a na sjeveru vinogradi Buja i Umaga dali su malvazijama voćne mirise. Sve te malvazije imaju oko 4,5 grama kiselina po litri, a više je kiše u središnjoj tamošnjim vinima dalo više od pet grama kiselina po litri kiselina, pa su svježija od ostalih. Alkoholi su svuda oko 14 posto, što je za malvaziju poprilično. Unatoč snazi te tome što će za tržište biti spremna u svibnju, kad je porečka izložba Vinistra, većina je vina već na kušanju u Esplanadi bila harmonična i među njima su se mogla naslutiti dva stila.
Lagunina malvazija 2011., u prozirnoj boci s navojnim čepom te novom etiketom koju obilježava anđelica, sasvim je gotovo, oblo vino koje se već i prodaje. Laguna ima i zreliju malvaziju, pod etiketom Festigia, a to snažno vino punijeg tijela još pomalo radi.
Marijan Arman iz Vižinade 24. kolovoza brao je malvaziju i dobio prekrasno vino s gotovo savršenim omjerom alkohola (13,6 posto) i kiselina (6,1 gram po litri). Marko Geržinić iz Vižinade samo je za ovu priliku iz bačve u Zagreb donio mutnu malvaziju koja još zrije na kvascima u vinariji (lijevo). Kod takvih vina teško je razlučiti kakve će mirise imati jer ih “sakriva” mirna fermentacija koja još traje, no punoća i okus daju naslutiti kako će biti riječ o pravoj maloj “bombi” u čaši. Slična su vina hrabro, ali ponosno, na kušanje ponudili i vinarija Capo iz Vižinade te Meneghetti iz Bala. 
Moreno Degrassi i Moreno Coronica imaju malvazije slankastog okusa, po čemu se prepoznaje mineralno tlo s kojeg potječu, a očekivano fina je i malvazija obitelji Benvenuti iz Kaldira, sela preko puta Motovuna.
Svježe malvazije koje su već sad pitke dobro će pristajati uz laganija jela s više povrća te neutralnu ribu poput oslića. One snažnije, punog tijela, zaokružit će obrok od plave ribe, pa čak i teletine ili janjetine.
Bilo je to prvo predstavljanje još nedovršenih vina cijele regije u Hrvatskoj. Dosad su samo pojedini vinari, poput Kutjevčanina Vlade Krauthakera, pozivali na kušanje mladih vina koja su tek napunjena u bocu ili neposredno prije punjenja. Krauthaker je s Davorom Zdjelarevićem iz Brodskog Stupnika te Mladenom Perakom i Miodragom Hruškarom iz Feravina posjetio i ovo istarsko “en primeur” kušanje mladih vina.
- Gledamo kako to Istrani rade. Takvu priredbu planira i naša udruga Graševina Croatica – rekao je Perak.
En primeur je francuski naziv za predstavljanje mladih vina koja su još u bačvama. U dolini Rhone i Burgundiji takva kušanja znaju organizirati već oko Nove godine, a u Bordeauxu je u pravilu u veljači. To je u Francuskoj i prilika za kupnju vina po povoljnijim cijenama. Vina se plaćaju odmah, a isporučuju za dvije, tri ili više godina kad postanu spremna za tržište, pa je to svojevrsna kupnja mačka u vreći.
Anteprima (lijevo) talijanski je “festival” mlađih vina. U Toskani konzorcij Chianti Classico u veljači poziva stotine vinskih trgovaca i novinara u napuštenu željezničku postaju Leopolda u Firenci (na fotografiji gore). Tijekom dva dana sommelieri im iz butelja toče vina koja će te godine u prodaju – riječ je o dvije, tri godine odležanim crnjacima, ali i uzorke prošlogodišnje berbe iz bačvi. Tu se vina ne mogu kupovati, mogu se samo kušati.
Vino.hr online vinoteka