Georgea, vojvodu od Yorka, 1478. je brat, engleski kralj Edvard IV, osudio na smrt zbog izdaje. Prepustio mu je da sam odluči kako će ga smaknuti. George je izabrao utapanje u bačvi vina malmsey, što e englesko ime za malvazije koje s ei anas uzgajaju na portugalskom otočju Madeiri u Atlantskom oceanu. Ova legenda dovoljno pokazuje koliko su dugo Englezi opsjednuti madeirama – tim slatkim i iznimno dugovječnim vinom.
Njima se ddaje fina rakoja od grožđa ili vina kako bi se prekinula fermentacija i zadržala slatkoća. Od sličnih vina, poput porta ili marsale, razlikuje se po odležavanju na visokoj temperaturi.
Još u 14. stoljeću, vozeći ih brodom do Engleske, trgoci s uvidjeli kako se mijenjaju u vrelim potpalubljima. promjene su im se svidjele, pa su tražii proizvođače da ih sami potaknu prije nego što prodju vina. I uveli su tehnologiju “estufagem”, odnosno dugotrajno zagrijavanje.
Isprva su se bačve s vinom ostavljale u najtoplijim dijelovima vinarije, pod krovom koji je zagrijavalo sunce. 
Ta metoda zove se “canteiro” i koristi se za najskuplje madeire. Vina sazrijevaju od 20 do 100 godina. Metoda “armazem de calor” je odlagane bačava u prostorije poput sauna koje zagrijavaju parom. Rabi ej samo Vinski institut Madeire. Jeftinije madeire rade se metodom “cuba de calor”. Vina su u betonskim ili metalnim tankovima, a griju ih cijevima s vrlom vodom.
Fina, candida i babosa tri su mavazije od kojih se rade najslađe madeir. Zbog prirodnih kiselina grožđu, mogu biti stare i 150 godina. Sorte boal i verdelho dau manje slatke madeire, a od serciala se rade suha vina. Na Vinistri 2011. zlata su osvojile dvije mdeire iz Madeira Wine Company te reća iz vinarije Justinos.
Vino.hr online vinoteka