Romanée-Conti, La Tâche, Richebourg, Romanée-St-Vivant, Corton, Grands Échezeaux i Échezeaux vinogradi su burgundijske vinarije Domaine de la Romanée-Conti zasađeni crnim pinotom, a Montrachet bijelim chardonnayom. U okolici su mjesta Vosne-Romanée i spadaju u najvišu, grand cru kategoriju. Takvih je u cijeloj Burgundiji samo 37. 
Ukupna površina im je 550 hektara, što je oko dva posto svih burgundijskih vinograda, a s njih stiže samo 1,3 posto vina. Domaine de la Romanée-Conti vjerojatno je najslavnija vinarija na svijetu. Iz vinograda po kojem je dobila ime u pravilu stižu najskuplja vina. Cijene butelja koje su u redovnoj prodaji nadilaze 10.000 eura, a berba 1945. je najskuplje vino u povijesti, prema popularnoj internetskoj stranici Wine Folly, koja objavljuje i ozbiljne tekstove o vinima, a često se i ruga snobizmu. Prije dvije godine anonimni kupac iz Azije Romanée-Conti iz 1945. je na dražbi njujorške kuće Sotheby kupio za 588.000 dolara. Koji trenutak kasnije, kupac iz SAD-a prošao je malo jeftinije. Na dražbi za drugu bocu “natjecanje” je stalo na 496.000 dolara, i to je treća najskuplja boca u povijesti. 
Između njih je Cabernet sauvignon 1995. kalifornijeke vinarije Screaming Eagle (lijevo). Riječ je o novijoj vinariji, osnovanoj 1986. godine, ali kultnoj. Za “ulazak” na mailing listu čeka se i više od 10 godina, a samo se preko nje kupuju vina. Slijedi bordoški velikan po slavi i volumenu, crnjak Château Cheval Blanc 1947. u šestlitarskoj boci koju zovu Imperijal ili Metuzalem. Baza je Merlot, a plaćena je 304.375 dolara. Iza njega su još jedan crni burgundac, Leroy Musigny, koji je plaćen 244.000 dolara, pa Australac, cabernet sauvignonu Penfolds Kolimna Block 42 “Ampoule”. Iz 2004. je i napunjen u stožastu bocu, po kojoj je i dobio neobičan nadimak. Napunjeno ih je samo 12, svaku prati potvrda izvornosti pa ne treba čuditi cijena od 168.000 dolara. Skuplji je 18.000 dolara od još jednog rariteta, bordoškog crnjaka Château Lafite iz 1787. Za tu se bocu vjeruje da ju je kupio Thomas Jefferson. Prije nego što je postao predsjednik SAD-a, bio je veleposlanik u Francuskoj te je kupovao velika vina.
Samo malo mlađe, iz 1811., slatko je bijelo bordoško vino Sauteternes vinarije Château d’Yquem (lijevo) od sorata sémillon i sauvignon. To je ikona među vinskim slatkišima, a ovaj je “starac” dosegao cijenu od 117.000 dolara. Domaine de la Romanée-Conti ima i bijelo vino na ovoj listi, Montrachet 2010. Cijena nije službeno objavljena, no pretpostavlja se kako je taj chardonnay novi vlasnik platio 116.000 dolara. Iza njega je bijelo slatko vino Riesling 2003. TBA vinarije Egon Müller Scharzhof iz Mosela u Njemačkoj. Ova izborna berba prosušenih bobica posljednjih je godina stalno među prvih pet na listama najskupljih vina u redovitoj prodaji, dakle u vinotekama. Sva navedena ekstremno skupa vina su od najpopularnijih crnih i bijelih sorata ili su one dominantne u njima. To nije iznenađenje jer je pola od 50 najskupljih vina na svijetu iz redovite prodaje od crnog pinota, 24 od 25 najskupljih američkih vina je od cabernet sauvignona, a na toj listi uvijek su i bijela vina od chardonnaya i rizlinga. I velika većina je odležala u drvenim bačvama. Za to mnogi govore da više nije u modi, ali ipak bez drveta nema ni dugovječnosti suhih vina. Slatka održava šećer. Romanée-Conti, pak, cijenu zahvaljuje vinogradu na idealnom položaju koji se obrađuje biodinamički te iznimno niskom prinosu. Ima 1,8 hektara, što je površina manja manje od četiri nogometna igrališta, a za bocu vina treba im u prosjeku grožđe s tri trsa.
Vino.hr online vinoteka