Ja sam najluđi vinar u Hrvatskoj, davno je rekao Zlatan Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru, koji se proslavio vinom Zlatan Plavac, posebice onim s oznakon Grand Cru iz vinograda starih 40 godina. Plenković je 2004. krenuo u osvajanje kopna i podigao je novi vinograd u Baškom polju. Mnogi su tada doista pomislili da je lud. Pričali su da će mu bura s Biokova trgati grožđe s trsova id a mu za vino ništa neće ostati. Plenković je isprva šutio, a potom odgovorio vinima. Od prve berbe, 2007., napravio je mješavinu cabernet sauvignona, merlota i syraha i vino, u inat autorima priče o prejakom vjetru, nazvao Zlatan ostatak bure. No, ako je bura te godine bila nježna i poštedjela mu grožđe, surove su bile divlje svinje.
- Lani su pojele 30 posto grožđa – rekao je Plenković 2009. Nisu ipak sve pozobale pa od te berbe ima i bijelo vino Ostatak bure, zatim Zlatan pošip, al ii Zlatan crljenak. Crljenak je, dokazali su na kalifornijskom sveučilištu Davis, ista loza kao i slavni američki zinfandel, al ii talijanski primitivo.
Orebićka vinarka Marija Mrgudić svog je američkog partnera upoznala baš kad je došao u Hrvatsku vidjeti odakle to potječe “njihov” zinfandel. Sad ga zajedno sade u Vignju na Pelješcu. Crljenak je posadio i Teksašanin Jeff Reed, vlasnik druge orebićke vinarije Korta Katarina. Ante Grabovac, vinar iz Prološca kraj Imotskog, crljenak je “vratio” kući. Ima ga u ovom vinogradu kraj Trogira. A crljenak se zove kaštelanski jer i potječe iz nekadašnjih vinograda oko tih utvrda između Solina i Trogira. I kaštelanski vinari posadili su 10.000 čokota crljenka, a u suradnji s američkim proizvođačima zinfandela žele napraviti i park posvećen toj sorti.
U tom društvu Plenković crljenka ima najviše, oko 75.000 čokota. Osim toga prvi ga je, i to kao vrhunsko vino, napunio u boce. Uz kaštelanski crljenak posadio je i šoltanski dobričić. Te su sorte roditelji plavca malog. Kako podno Biokova ima i plavca, Plenković jet u okupio cijelu vinsku obitelj.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
To je zinfandel, to je primitivo, ali to je i kaštelanski crljenak
11. travanj, 2010.Bordoška vina imaju alkohola poput plavaca
10. travanj, 2010.
Nepitko, rekao je za berbu 2009. vina Cos d’Estournel iz bordoške podregije Saint Estephe britanski trgovac vinom Charles Taylor. Katastrofa, nadovezala se stručnjakinja za vino aukcijske kuće Sotheby Serena Sutclife. Već sad ulazi u legendu, oduševljen je, pak, bio drugi britanski vinski trgovac Hew Blair. Berba 2009. u cijelom Bordeauxu doista kontroverzna i Decanterov urednik Guy Woodward kaže kako izaziva puno više pitanja nego što daje odgovora.
Prvo je pitanje koliko vina imaju alkohola. Spomenuti Cos d’Estournel čak 14,5 posto što je gotovo nevjerojatno za Bordeaux čija ponajbolja vina u pravilu imaju 12,5, a samo rijetko 13 posto (u Bordeauxu alkohol zaokružuju na 0,5 postotaka). Grožđe se u pravilu bralo kasnije nego što je uobičajeno i zato ima više alkohola. Proizvođačima slatkih vina u Sauternesu to nije smetalo. Ponosni su na sirovinu koja bi, da se radila na suho, dosegla i 20 posto, a posebno na jaku kišu koja ih je “oprala” sredinom rujna i omogućila razvoj plemenite plijesni botrytis cinerea koja slatkim vinima daje posebne arome i izdiže velika vina iznad običnih. Berbu 2009. u Sauternesu uspoređuju s glasovitim berbama 1990., 1949. i 1921. Ipak, ni najbolji Sauternes, Chateau d’Yquem nije na prvim ocjenjivanjima dosegao maksimalnih Decanterovih 20 bodova. Ima “samo” 19,5. među stotinjak najboljih bordoških vina 20 bodova dobio je samo Chateau Margaux. Najskuplji, Chateau Petrus ima 19,5 kao i Chateau Haut-Brion, Chateau Latour i Chateau Lafite Rothschild baruna Erica de Rothschilda. Vino njegove sestrične barunice Philippine de Rothschild, iz susjednog podruma Mouton-Rothschild, dobilo je, pak, “samo” 19 bodova. Svima se ipak predviđa dugovječnost i ugodno starenje kroz desetljeća. Preporuka za većinu je čuvati ih najmanje 20 godina. Najbolja će biti oko 2040., a ona iz Pomerola, s desne obale Gironde, čak i do 2050. godine. Cijene bordoških vina 2009. će, prema prvim predviđanjima, biti 18 posto veće nego za berbu 2008.
Ocjenjivanje bez ocjena: Koje je vino bolje?
6. travanj, 2010.
Usporedno kušanje vina s polica hrvatskih trgovina organizirala je Agrokorova Akademija vina za petnaestak novinara i trgovaca vinom. Ocjenjivačima je bilo posluženo po pet vina iste kategorije odjednom i trebali su ih poredati po kakvoći, od najboljeg do najslabijeg. Rezultati su bili zanimljivi, ako ne i začuđujući.
MALVAZIJA U LITRENIM BOCAMA
1. Vodnjan 2008., Badel 1862
2. Veralda 2008.
3. Istravino 2009.
4. Agrolaguna 2008.
5. Vitis 2008.
MALVAZIJA U BUTELJI
1. Dajla Istravino 2008.
2. Festigia Agrolaguna 2008.
3. Alba Matošević 2008.
4. Kozlović 2008.
5. Coronica 2008.
GRAŠEVINA U LITRENIM BOCAMA
1. Belje 2008.
2. Iločki podrumi 2008.
3. Kutjevo 2009.
4. Daruvar 2008.
5. Đakovo 2008.
GRAŠEVINA U BUTELJI
1. Iločki podrumi 2008.
2. Daruvar 2007.
3. Belje 2008.
4. Kutjevo 2008.
5. Adžić 2009.
MJEŠAVINE CRVENIH SORATA (0,75)
1. Cape Mentelle 2005.
2. Dajla Cuvee Istravino 2007.
3. Baron Henri Medoc 2005.
3. Festigia Castello Agrolaguna 2007.
5. Leyda Vintage Selection 2006.
MERLOT U LITRENIM BOCAMA
1. Iuris 2006.
2. Veritas Badel 1862 2008.
2. Goriška Brda 2007.
4. Agrolaguna 2008.
5. Dalmacijavino 2005.
MERLOT U BUTELJI
1. Festigia Agrolaguna 2008.
1. Spier Private 2005.
3. Belje 2007.
4. Roxanich 2006.
5. Kutjevo 2006.
CABERNET SAUVIGNON U LITRENIM BOCAMA
1. Agrolaguna 2008.
2. Iuris 2006.
3. Veritas Badel 1862 2008.
4. Telish 2007.
CABERNET SAUVIGNON U BUTELJI
1. San Pedro 1865 Reserva 2005.
2. Festigia Agrolaguna 2008.
3. High Trellis d’Arenberg 2006.
4. Belje 2007.
5. Kabola 2007.
Barbera se pije, o Barbarescu i Barolu se govori
31. ožujak, 2010.Barbera je druga najrasprostranjenija talijanska crna sorta, no nije ugledna poput nebbiola, koji je također iz Pijemonta i daje velika vina Barolo i Barbaresco, te toskanskog sangiovesea, kojeg u Italiji ima najviše, a glasovita su mu vina Chianti, Brunello di Montalcino ili Nobile di Montepulciano. Barberu, poznatu po jačim kiselinama i niskim taninima, vinogradari posljednjih godina ozbiljnije doživljavaju pa joj smanjuju prinose, a podrumari joj uspijevaju izvući eleganciju puštajući je da odleži u hrastovim bačvicama. I dok neki u tome pretjeruju, pa arome dima i vanilije iz novih bačvica unište voćnost barbere, Mario Olivero, direktor i enolog imanja 
iz osmog stoljeća čije su vlasnice sestre Emanuela, Antonella i Giovanna San Martinopokazao nam je kako barbere mogu biti nježne, a istodobno snažne i pune.
Mogu i dobro odležati više od deset godina.
- U proizvodnji ne ‘igramo’ na drvo nego na kvalitetu grožđa – rekao je Olivero otvarajući boce Barbere d’Asti Alfiera iz berbi 2007., 2006., 2005., 2004., 2003., 2000., 1999. i 1998. To je najbolje vino tog imanja. Rade ga samo u dobrim godinama. Grožđe je iz vinograda posađenog još 1937. Vino odležava 17 mjeseci u drvetu, dijelom u novim bačvicama od 225 litara, dijelom u starijima, a dijelom u većima od 500 litara. Tako odnjegovana, čak i vina iz prošlog stoljeća, zadržala su lijepu svježu boju, a kiseline su se odlično uklopile. Za barbere mnogi kažu da su najbolje kad ih se pije uz hranu, no te, osobito iz berbi 2004. i 2005., izvanredne su i za pijuckanje uz razgovor.
Posjet tom imanju bio je najljepši dio četverodnevnog “Barbera meetinga” i slijepog ocjenjivanja175 vina te kušanja još toliko tijekom posjeta proizvođačima i uz večere. Njujorški novinar i vinski bloger Charles Sciocolone rekao je kako se pijemontska vina Barolo i Barbaresco kušaju i o njima se govori, a barbera se jednostavno – pije.
Vino.hr online vinoteka