Odlično vino, bogato, miriše po višnji maraski, čokoladi, kavi, duhanu, okus dugo traje. Sad se treba uživati, a može se i čuvati. Tako su ocjenjivači Vinskih zvijezda opisali Boškinac 2011., mješavinu cabernet sauvignona i merlota iz Novalje na Pagu. Dodijelili su mu pet zvjezdica, a butelja ovog osebujnog vina u Dropi promociji stoji 220 kuna. Sauvignon 2013. novozelandske vinarije Babich osvojio je tri zvjezdice. Vino ima tipičan sortni miris graška, trave, bazge, koprive…, zaokruženo je i zrelo za piti, a može ga se i sačuvati još neko vrijeme. U Vrutku stoji 69,90 kuna. U konkurenciji su bili i Graševina 2013. Jasne Antunović iz Dalja, vino lijepog voćnog mirisa (Roto dinamic, 69,90 kuna), te Zeleni Silvanac iz Badelove vinarije Nespeš (Interspar, 39,90 kuna).
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Pet zvjezdica za osebujno crno vino s Paga Boškinac berbe 2011.
12. lipanj, 2015.Kutjevu četiri titule na Festivalu graševina: Bivšem enologu tri, a novom jedna
6. lipanj, 2015.
Podrum Kutjevo ima najviše razloga za slavlje nakon objave rezultata ocjenjivanja vina za Festival graševine na kojem će sljedeći vikend, 13. i 14. lipnja, uživati Kutjevčani i njihovi gosti.
Najveća kutjevačka vinarija ima prvake u kategorijama mlade graševine (de Gotho 2014.), predikatne graševine (Ledena berba 2009. s 94,67 bodova je i najbolje ocijenjeno vino festivala) te među vinima ostalih sorti (Traminac ledeno vino 2011. – drugo najbolje vino festivala s 94 boda). Graševina 2012. Ivice Peraka proglašena je najboljom među zrelijim vinima te sorte. Perak ima prste, štoviše umočio je ruke do ramena, ako se nije i cijeli “okupao” u još dva šampionska vina. Berba 2012. mu je prva koju je napunio pod svojom etiketom kao samostalni vinar. Dotad je bio glavni enolog, neko vrijeme čak i predsjednik uprave baš podruma Kutjevo, pa su Graševina ledene berbe 2009. i Traminac ledene berbe 2008. također njegovo djelo. Novom glavnom enologu Ivanu Marinclinu preostalo je, praktički, paziti da se boce ne razbiju.
Ovo, naravno, nije kritika mlađem stručnjaku, koji se dokazao odličnim vinima iz berbi 2012. i berbe 2013., a žetvu medalja nastavlja i 2014. Od pet najbolje ocijenjenih mladih graševina “njegove”, odnosno iz tvrtke u kojoj radi, su četiri. Samo se na drugo mjesto “ugurala” Graševina iločke obitelji Buhač, čija je butelja u prijašnjim berbama stajala 25 kuna i prva je ako se pogleda omjer cijene i kakvoće.
Inače, graševina je stara francuska sorta koja se u svojoj postojbini baš i nije snašla, ili joj nisu posvetili dovoljno pozornosti, pa se raselila srednjom Europom, uglavnom Panonskom nizinom. Najbolja vina daje u Slavoniji i Podunavlju, pa ne čudi što je posađena na više od 20 posto ukupne površine hrvatskih vinograda. Uz more je nema, pa je u kontinentalnoj Hrvatskoj taj udjel značajno veći. Zbog toga, ali i zbog užitka i uzbuđenja koje pružaju najbolje graševine, zaslužuje svoj festival. I puno gostiju koji će joj na njemu odati počast.
Vino tjedna je crljenak iz Kalifornije Woodbridge Zinfandel 2012.
5. lipanj, 2015.
Elegantno, mekano, zaobljeno, pitko, svježe vino koje miriše na tamno voće i začine je Woodbridge Zinfandel 2013. Zinfandel je među najpopularnijim kalifornijskim sortama, a potječe iz Kaštela. Naše mu je ime crljenak i jedan je od roditelja plavca malog. Ocjenjivači Vinskih zvijezda dali su tri zvjezdice i titulu vina tjedna ovom zinfandelu iz vinarije čiji je vlasnik obitelj proslavljenog kalifornijskog vinara Roberta Mondavija. Osim što je jako dobro, vino ima i “prijateljsku” cijenu. U Vrutku je 49,60 kuna.
Tri zvjezdice osvojio je i Dingač President Radović 2012., slasno i kompleksno vino, tipično za plavac. U Roto dinamicu stoji 305,58 kuna. U konkurenciji su bili i Bonaparte plavac mali 2013. (Žuto stablo, 46,90 kuna) te Graševina Adžić 2014. (Miva, 64,50 kuna).
Fini škrlet s Graberskog Brega hrabro se ‘skinuo do kraja’
30. svibanj, 2015.
Suho vino iskreno je poput gole žene. Nema neprovrelog šećera koji može prikriti loše osobine vina kao što odjeća može sakriti ono što žena ne želi pokazati. A gotovo svi škrleti imaju ostatak neprovrelog šećera. Ne kažem da svi vinari to rade kako bi prikrili greške, vjerojatno misle da takva slađa vina više ljudi voli, no meni se ne sviđaju. I zato me razveselio škrlet vinarije Voštinić Klasnić iz Graberskog Brega pokraj Ivanić Grada, koji se “skinuo do kraja”. Sasvim je suh, nježnog voćnog mirisa i živahnog, ugodno kiselkastog i osvježavajućeg okusa.
Tomislav Voštinić je prije osam godina napustio posao optičara u obiteljskom biznisu u Ivanić Gradu i posvetio se vinogradima majčina oca Zlatka Klasnića. Posađeni su poput amfiteatra podno kleti na tri hektara. Najviše je, oko 60 posto, škrleta. 
Ova izvorna sorta obližnje Moslavine u vinariji Voštinić Klasnić daje lagano, osvježavajuće vino koje je lijepa dobrodošlica gostima, ugodan aperitiv, ali i dobra pratnja jednostavnijim jelima od bijelog mesa. Oko klijeti raste i chardonnay, koji daje kremasto vino s više alkohola i ekstrakta primjereno finijim jelima od slatkovodne i morske ribe, tjesteninama, ali i mesnim pečenjima. Imaju i graševina, koju njeguju na kvascima. Francuzi zovu sur lie tu tehnologiju, zahvaljujući kojoj vina imaju složeniji miris i okus, ali i dulje zadržava mladost, odnosno svježinu. Tu je i muškat otonel za slatkasta i mirisna vina. Crvene sorte uzgaja u Baranji, gdje ima hektar vinograda u kooperaciji.
Kao sortno vino radi syrah, a vino jednostavna imena Red, što znači crveno, klasična je bordoška mješavina cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca. S njima je zaokružio ponudu vina svih stilova, s obzirom na to da od škrleta radi i manju količinu ugodnog osvježavajućeg pjenušca koji nudi gostima svog podruma. Bit će toga i više jer je lani posadio još hektar i pol škrleta. Riječ je o trsju dobivenom nakon višegodišnje klonske selekcije koju su vodili stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Vino.hr online vinoteka