U Drugom svjetskom ratu Francuska i Njemačka bile su najljuće protivnice, ali njemačke i francuske sorte vinove loze i tada su zajedno rasle u plešivičkim vinogradima. I odlično su se snašle. Uostalom, najbolji hrvatski rajnski rizlinzi, to je najpoznatija njemačka sorta, stižu baš s tog brda između Jastrebarskog i Samobora. I među domaćim chardonnayima nije lako pronaći bolja vina od te francuske sorte nego što su plešivička.
O rizlinzima i chardonnayima plešivičkih obitelji Korak, Tomac i Šember ispisano je puno hvalospjeva i svi su bili opravdani, a ovom prilikom posvetimo se germansko-frankofonskim vinima još tri obiteljske vinarije.
Sanda i Robert Braje imaju pokraj Jaske prekrasnu drvenu kuću s kušaonicom i restoranom podno vinograda i još ljepša vina. Najposebnije je crveni veltlinac. Te sorte nepoznatog podrijetla najviše ima u Austriji, ponešto u Mađarskoj i Njemačkoj, a kod nas je samo oni prodaju u buteljama. Vinogradari je ne vole jer je loza osjetljiva, ali vina su jako fina, s ugodnom kiselosti, relativno niskim alkoholima te skladnim mirisom i okusom. Njemačku u vinogradu i podrumu obitelji Braje predstavlja fini rajnski rizling, a Francusku dva pinota, sivi i crni.
Tim se klonovima iste sorte, sivim i crnim pinotom, diči i obitelj Kurtalj, čiji je podrum u selu Plešivica na istoimenom brijegu.
Njihov “sivac” je blago ružičast jer bobice tog crvenkastog grožđa ostavljaju neko vrijeme u moštu. Osim jače boje, tako dobiju i punoću te izraženije arome. I Kurtalji imaju fini rizling, a chardonnay uglavnom završava u odličnom zrelom pjenušcu.
Chardonnayom, ali kao sortnim mirnim vinom može se pohvaliti i susjed Kurtaljevih Krešo Ivančić. Njegov Sur lie, što je francuski izraz za njegu vina na kvascima, odlično je, puno i izrazito suho vino koje će fino pristajati uz čvarke i ostale jesenske mesne specijalitete kad vrijeme dopusti kolinje. A u iščekivanju tih hladnijih dana može se lijepo osvježiti njegovim pjenušcem Griffin.