Potražnja za radnicima u vinogradu raste u mnogim dijelovima svijeta. Ako se trend nastavi, kako će vinogradari nadvladati nedostatak radnika? To je bilo jedno od pitanja na ovogodišnjem testu za Master of Wine, titulu koju trenutačno u svijetu ima 369 ljudi iz 29 zemalja. Riječ je o tituli koja jamči odlično plaćen posao u trgovini vinima, proizvodnji, pa i pisanju o vinu u najvećim vinskim zemljama, a da bi se do nje stiglo, treba desetak godina mukotrpnog učenja i putovanja po pet vinskih kontinenata, što ukupno košta otprilike 100.000 eura. Novih 14 zaljubljenika u vino, jer i to je preduvjet da bi se postalo majstor vina, sad je dobilo titulu.
“Ispit za MW ima tri faze, a vrhunac je istraživački rad, odnosno dubinska studija o temi vezanoj uz vino iz bilo kojeg područja znanosti, umjetnosti, humanističkih znanosti ili društvenih znanosti”, piše u članku o njima na stranici londonskog Instituta Master of Wine. Osim u Londonu, za titulu se množe školovati i u Austriji, u Vinskoj akademiji u Rustu, gradiću u Burgenlandu, kako Austrijanci zovu “naše” Gradišće, vinogradarsku regiju južno od Beča, na obalama Nežiderskog jezera. Akademiju vodi dr. Josef Schuller (na slici gre), prvi austrijski Master of Wine. On je 2009. postao i prvi predsjednik londonskog instituta koji ne živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, a čest je gost u Hrvatskoj i dobro govori naš jezik. Tijekom susreta u Vinskoj akademiji pričao nam je da onaj tko želi biti majstor vina prvo treba u Rustu postati akademik. Za to se polaže tečaj u šest stupnjeva: o svjetskom tržištu pićima, o vinogradarstvu i podrumarstvu, o mirnim vinima, žestokim pićima, pjenušavim pa fortificiranim vinima tipa porto i šeri. Nakon svakog stupnja polaže se ispit, a na kraju brani diplomski. To stoji oko 5000 eura, ne računajući putovanja i smještaj u Austriji tijekom predavanja.
- Od 50 vinskih akademika 40 se dalje školuje za majstora vina, no u prosjeku završi samo dvoje. A među tih pet posto nisu baš svi profesionalci – rekao je. Majstor vina tako je postao njemački pilot. Deset godina išao je na tečajeve i obilazio svjetske vinarije. Potrošio je oko 100.000 eura.
- On je ekstreman slučaj jer amateri rijetko idu na ovakva školovanja, a treba im i više vremena jer rade nešto drugo. Profesionalci mogu za pet do osam godina postati Master of Wine. Treba im i između 25.000 i 30.000 eura. No titula donosi posao kojim će taj novac lako vratiti – objasnio je Schuller.
Budući majstori dvije godine slušaju predavanja u Austriji i Francuskoj. Na završnom ispitu tri sata pišu test, a potom naslijepo kušaju 36 vina. Svakom vinu trebaju odrediti sortu, državu, pa i regiju iz koje je grožđe, te opisati način proizvodnje. Za kraj ponovno brane disertaciju koju su prije početka ispita predali. I to ih stoji još 5000 eura. Trebaju, naravno, platiti i smještaj, ali i proputovati svijet jer bez upoznavanja vinarija svih kontinenata titulu Master of Wine je gotovo nemoguće steći. Zato je onaj Nijemac i potrošio 100.000 eura, a zbog posla nije mogao završiti za manje od 10 godina.
Ivan Barbić jedini je Hrvat s titulom majstora vina. Rođen je u Zagrebu, a studirao tehnologiju hrane u Švicarskoj, gdje je i diplomirao na analizi okusa vina. U Institutu Master of Wine vode ga kao Švicarca. Našoj je javnosti najpoznatiji po suradnji s Ivom Dubokovićem, profesorom marketinga, s kojim je na Hvaru napravio kultni plavac Medvid od grožđa s položaja Medvid Bod.
Naša je postala i Joanne Jo Ahearne. MW je od 2008., a od 2014. vina radi na Hvaru. Prvo joj je bilo ružičasto vino od darnekuše, koje je po majci nazvala Rosina, a po onome što priča može se zaključiti da je zaljubljena u plavac mali, a napravila je Pošip te Wild skins, maceriranu mješavinu lokalnih sorata bogdanuše, kuča i pošipa.