Puno sunca traži frankovka pa je treba saditi na ponajboljim položajima kako bi grožđe nakupilo dovoljno sladora da pokrije uobičajeno visoke kiseline u sorti. U pravilu puno rodi i treba joj smanjiti prinos da se dobiju visokokvalitetna crvena vina. Lovrijenac ranije rodi, što znači da brzo nakuplja slador. Brzo mu, međutim, padaju kiseline pa je lako “promašiti” pravi trenutak berbe i nepovratno propustiti priliku da se proizvede natprosječna kapljica. Austrijski biolog Fritz Zweigelt (1888.-1964.) iskrižao je 1922. ove dvije sorte kako bi novoj osigurao dovoljno prirodnog sladora i kiselina. I uspio je. 
U glasovitoj poljoprivrednoj školi u Klosterneuburgu stvorio je izvrsnu “austrougarsku” sortu i nazvao je rotburger. Već 1923. iskrižao je on frankovku i s portugiscem pa dobio blauburger, no prva sorta koju je napravio upisala ga je u vinske enciklopedije. Štoviše, sortu danas i zovu zweigelt.
Vina od zweigelta odlikuju rubinska boja, okus po aromatičnim travama te mirisi lovora, crvenog i crnog ribiza. Ponajbolji zweigelti stižu, naravno, iz Austrije gdje je to i najrasprostranjenija crvena sorta. Još 2000. godine bila je posađena na čak 6500 od 50.000 hektara austrijskih vinograda i od nje se radi pola tamošnjih crvenih vina. Puno zweigelta ima Češkoj, gotovo pet posto svih vinograda, te u Kanadi, u Britanskoj Kolumbiji i oko rijeke Niagara. Uzgajaju ga i Nijemci, Mađari, Slovaci…, a lani su zweigelt počele saditi i nove vinske zemlje poput Belgije i Poljske.
U Hrvatskoj najviše ga je u Slavoniji (Kutjevo, Požega i Feričanci), Podunavlju (Erdut) te sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Zelinsko prigorje, Vivodina). U svakom od tih krajeva daje drugačija vina, a zweigelti Ive Enjingija imaju među dijelom naših ljubitelja plemenite kapljice kutni status. Ponajprije se to odnosi na njegov zweigelt odnjegovan u novim bačvicama. Enjingi ekstremno malo utječe na lozu u vinogradu i vino u podrumu kako bi konačni proizvod što bolje odražavao tlo iz kojem grožđe crpi hranu i vrijeme kakvo je te godine bilo. Zato ne može jamčiti da će zweigelt, kao ni druga njegova vina, biti svake godine isti ili barem sličan. No Ivino znanje i iskustvo jamče da će uvijek biti dobar. Od berbe 2009. zweigelt mu ima i markicu “Eko”.
A Branko Čegec iz Marinovca kraj Svetog Ivana Zeline prvi je hrvatski vinar s ekološkim certifikatom i “ekozweigelt” radi godinama. 
Ponosno govori kako je njegov zweigelt bogat polifenolima, flavonoidima i vitaminima koji povoljno djeluju na zdravlje. Naročito se to odnosi na resveratrol koji je djelotvoran protiv infarkta i raka. Fine zweigelte valja potražiti u podrumima Feravina, Erdutskih vinograda, obiteljskih vinarija Adžić, Bartolović, Ivan i Darko Vrbanek…
Zweigelt voli drvene bačve i njene arome, kao i odležavanje na kvascima, ga doista oplemenjuju. Tako prizvedena vina od ove sorte odlično će pristajati jelima od pernate divljači ili paprikašu od divlje svinje. Mlađi i svježiji zweigelti pratit će, primjerice, kulen.
A nije zweigelt jedina sorta kojoj se zna stvoritelj i koja ima “rođendan”. Manzoni je križanac rajnskog rizlinga i bijelog pinota koji je 1930. napravio profesor Luigi Manzoni u poljoprivrednoj školi u talijanskom Coneglianu. MÜller-thurgau nastao je krajem 19. stoljeća križanjem rajnskog rizlinga i sorte madeleine royale. Križao ih je Hermann Müller u švicarskom kantonu Thurgau. Mi ga zovemo rizvanac jer se vjerovalo kako su mu roditelji rizling i zeleni silvanac.
Kerner je bijela sorta nastala križanjem rajnskog rizlinga i crvene sorte trollinger koju zovu i vernatscha. Križao ih je 1929. August Herold u Lauffenu u njemačkoj regiji Württemberg.
Neuburger je spontani križanac zelenog silvanca i sorte za koju istraživači nisu sigurni. Neki tvrde kako je riječ o bijelom pinotu, a drugi da je to crveni veltlinac.
Vino.hr online vinoteka